Klima uređaji – spas ili uvod u novu katastrofu

Konačno zahlađenje posle toplotnog supertalasa. Šansa da se malo presaberemo i stavimo neke cifre na papir.

Živim u gradu. Beton i asfalt svuda. Sunčana strana ulice. Temperatura u stanu neizdrživa. Možda bi supruga i ja i izdržali, ali imamo dete i ne želimo da rizikujemo. Uključujemo klima uređaj. Zbog moje opsesivne štedljivosti kada je u pitanju energija iz fosilnih goriva klima uređaj radi tako da što manje troši struje. Nekad je to samo fen, nekad dry, a na cool modu je temperatura podešena na +28°C. U stanu je dovoljno bolje nego napolju i možemo da preguramo još jedan dan unutra.

Još jedan dan unutra. To je još jedna kriza sa kojom svi mi moramo da naučimo da se borimo. Kada sam bio mali (pre „samo“ 30 godina) nije bilo ovako ekstremnog vremena. Tokom leta ceo dan smo provodili napolju. Napolju. Sada moram da učim sina da je izlaženje napolje tokom leta – opasno. Uništavanje ozonskog omotača je dovelo do kritičnih vrednosti UV indeksa. Opasnost od raka kože. Ekstremna emisija gasova sa efektom staklene bašte je dovela do klimatskih promena i ektremnih temperatura. Opasnost od toplotnog udara. A, na njegovu žalbu: „Tata, ne mogu da podnesem ovu vrućinu.“ ostajem nem. Kako da mu kažem da će tokom njegovog života biti sve toplije i toplije.

Ali vratimo se nazad na cifre i temu članka – klima uređaje. Pre nekoliko meseci sam nabavio „specijalni uređaj“ kojim se može izmeriti potrošnja električne energije pojedinačnog potrošača.

Прочитајте више „Klima uređaji – spas ili uvod u novu katastrofu“

Berni Sanders je naša poslednja šansa

Napomena: Članak je napisan pre unutarstranačkih izbora u američkoj saveznoj državi Njujork. Kako trka za nominaciju Demokratske stranke još nije gotova, a i pošto članak u fokus stavlja ekološke probleme i važnost američkih izbora po čitav svet, smatram da je članak i dalje aktuelan.

Prevedeno i objavljeno uz dozvolu autora Džona Sanbomatsua, pisca, filozofa, mađioničara i profesora na Politehničkom institutu Vorčester (Masačusets). Članak „New York: Bernie Sanders Is Our Last Chance“ je originalno objavljen na internet stranici Huffington Post-a.

„U našim životima nеćеmо pоnоvо vidеti prеdsеdničkоg kаndidаtа kао što je Bеrni.“ Kаda sаm čuо оvе rеči, koje je izgovorila jedna žena na dоgаđајu tokom Sаndеrsove kаmpаnjе nеdаvnо, osetio sam jezu. Znао sam dа је u prаvu. Nеćеmо.

Nеćеmо vidеti drugоg prеdsеdničkоg kаndidаtа kојi оdbiја dоnаciје оd strane bоgаtih i kоrpоrаtivnе еlitе. Nеćеmо vidеti јоš јеdnog kаndidаta koji ima hrаbrоsti dа se obračuna sa Volstritom. Nеćеmо vidеti kаndidаtа kојi smе dа kаžе аmеričkоm nаrоdu dа je izgubio svојu dеmоkrаtiјu. Nеćеmо vidеti drugоg kаndidаtа kојi pоminjе rаdničku klаsu i sirоmаšnе u svојim gоvоrimа. Nеćеmо vidеti drugоg kаndidаtа kојi оglаšаvа uzbunu zbоg glоbаlnоg zаgrеvаnjа.

Прочитајте више „Berni Sanders je naša poslednja šansa“

@dobarpredak na COP-21: Dan 4

Četvrti dan mog boravka na COP21 je protekao u sporednim aktivnostima.
Prisustvovao sam side event-ovima vezanim za vazdušni saobraćaj i pomorstvo i bio na sajmu nisko ugljeničnih tehnologija.

Vazdušni saobraćaj i pomorstvo

Zbog svog pre svega međunarodnog karaktera (90% emisije se dešava između država, a svega 10% je domaća emisija) vazdušni saobraćaj i pomorstvo od početka pregovora o globalnom smanjenju emisije imaju specijalan status. Umesto dodeljivanja ciljeva smanjenja emisije u Kjotu je 1997. godine dogovoreno da se za ove dve aktivnosti tretiraju posebno u okviru Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO, International Civil Aviation Organization), odnosno Međunarodne pomorske organizacije (IMO, International Maritime Organization) koje posluju kao deo sistema UN. Za 18 godina od kada su dobile mandat da izrade mehanizme za smanjenje emisije ICAO i IMO se nisu mnogo pomakli od početka, a kombinovana emisija iz ova dva sektora je dostigla 3-4% globalne emisije 2012. godine. Imajući u vidu snažan rast vazdušnog i pomorskog saobraćaja postoji mogućnost da emisija iz ova dva sektora čini čak 40% ukupne globalne emisije 2050. godine [1]. Dakle, ako želimo da ostanemo ispod 2 stepena moramo da rešimo CO2 koji proizvode avioni i brodovi.

Прочитајте више „@dobarpredak na COP-21: Dan 4“

@dobarpredak na COP-21: Dan 3

Trećeg dana COP21 nije bilo zanimljivih događaja na Buržeu. Međutim, tog dana sam prisustvovao na dva verovatno najzanimljivija događaja tokom celog boravka. Zvanično predstavljanje mreže Citizens Climate Engagement Network i projekcija filma This changes everything.

Citizens Climate Engagement Network (CCEN)

Citizens Climate Engagement Network je platforma koja treba da omogući da više ljudi bude uključeno u globalne klimatske pregovore. Nekoliko Amerikanaca je razmišljalo i došlo na ideju da formira platformu koja će olakšati stvaranje i u neku ruku upravljanje neformalnim grupama građana širom sveta. CCEN čine generalni sekretarijat i brojne „workstreams‟ koje građani sami biraju prema svojim afinitetima. Sastanci su naravno on lajn i može im se pridružiti bilo ko. Ideja se svidela i organizacijama kakve su UNICEF i UNFCCC i one su partneri u mreži.
CCEN je toliko napredovala da je u nekim državama kao što su Bangladeš i Nepal jedina politička struktura na lokalnom nivou. Прочитајте више „@dobarpredak na COP-21: Dan 3“